Nueva York, Nueva York – wikipedija bitcoin mining asic

Nueva York (ing. Izgovor / nuːjɔːɹk /; hrv. Izgovor nju jȍrk [1], hrv. Pučki naziv zabilježen u Hrvata u tuzemstvu iu SAD-u: Navijork [2] [3] [4] [5] [6] [ 7] [8], Nevijork, Nevejork, Nevjork) je najnaseljeniji grad u SAD-u [9] i središte metropolitanskog područja Nueva York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu. [10] [11] [12] Nueva York ima značajan utjecaj na globalnu trgovinu, financije, medije, umjetnost, modu, istraživanje, tehnologiju, obrazovanje i zabavu. Kao grad u kojem se nalazi glavno sjedište Ujedinjenih Naroda, [13] Nueva York je važan centar za međunarodne poslove i uglavnom se smatra kulturnim sjedištem svijeta. [14] [15] [16] [17] [18] Službeni nazivi grada su i Nueva York ili El Ciudad de Nueva York [19] kako bi ga se razlikovalo od istoimene države Nuevo York koje je ovaj grad dio. [20]

Smješten u jednoj od najvećih svjetskih luka, [21] Nueva York sastoji se od pet okruga od kojih svaki predstavlja jednu državnu županiju. [22] Pet okruga – El Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island – su ujedinjeni u jedan grad 1898. godine. [23] [24] Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2010. godine, 8,175,133 milijuna ljudi [25] živi na prostoru od 790km 2, [26] [27] [28] š a Nueva York čini najgušće naseljenim glavnim gradom Sjedinjenih država. [29] U New Yorku se priča viż od 800 različitih jezika što ga čini gradom s najviše jezičnog podrijetla u svijetu. [30] Naseljenost metropolitanskog područja Ciudad de Nueva York je najveća u SAD-u, procijenjena na 18.9 milijuna stanovnika koji žive na području od 17.400 km 2. [31] [32] Nueva York je najtraženiji pojam na internetu; hacer prosinca 2011. godine registrirano je 7.1 bilijuna traženja grada u raznim tražilicama. [33]

Nueva York je osnovan 1624. godine kao pogranično trgovačko sjedište za koloniste iz Nove Nizozemske, a 1626. godine nazvan je Novim Amsterdamom. [34] Grad i njegova okolica došle su pod vodstvo Engleza 1664. godine [35] [36] te je grad promijenio ime u Nueva York nakon što je Karlo II dao zemlju svome bratu, Jakovu. [37] [38] Nueva York bio je glavni grad SAD-a od 1785. do 1790. godine. [39] Para je najveći graduado SAD-a od 1790. godine. [40] Kip slobode pozdravljao je milijune imigranata koji su brodovima dolazili u Ameriku u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću [41] te se općenito smatra simbolom SAD-a i njezine demokracije. [42]

Grad godišnje posjeti 50 milijuna turista pa su njegovi predjeli i znamenitosti postali izuzetno popularni. [43] [44] [45] Times Square, koji se naziva i "svjetskim raskrižjem", [46] [47] [48] [49] [50] vedro je osvijetljeno središte kazališta na Broadwayu, [51] jedno od najprometnijih raskrižja za pješake na svijetu [52] i glavni centar svjetske industrije zabave. [53] U gradu se nalaze mnogi poznati mostovi, neboderi [54] i parkovi. Financijsko središte Nueva York, usidredno na Wall Streetu u donjem dijelu Manhattana, funkcionira kao financijsko središte cijeloga svijeta [55] [56] [57] [58] [59] [60] [61] i dom je Njujorške burze, najveće svjetske burze na svijetu. [62] Nekretnine na Manhattanu među najskupljima su u cijelom svijetu. [63] U kineskoj četvrti na Manhattanu živi najviše Kineza u cijeloj zapadnoj hemisferi. [64] [65] [66] [67] Za razliku od mnogih drugih brzih prijevoznih sredstava, podzemna željeznica New Yorka radi sin parar (0-24h). [68] Mnoga sveučilišta i fakulteti nalaze se u New Yorku, [69] uključujući Sveučilište Columbia, Državno sveučilište u New Yorku i Sveučilište Rockfeller koji se smatraju jednima od 50 najboljih sveučilišta na svijetu. [70]

Na južnom kraju otoka Manhattan osnovala je 1615. Nizozemska istočnoindijska kompanija svoju kolonijalnu postaju. Trgovina krznima s Indijancima pokazala se iznimno onesnom pa je 1621. utemeljena Nizozemska zapadnoindijska kompanija. Godine 1625. ovdje se naselilo tridesetak valonskih obitelji, a hacer una cuenta para el futuro Novi Amsterdam i postalo glavni grad kolonije Nove Nizozemske. U novoutemeljenom naselju vladao je gotovo potpuni kaos. Pod upravom korumpiranih guvernera uvelike je porastao kriminal.

Godine 1647. Nizozemska zapadnoindijska kompanija odlučila je u koloniji uspostaviti red i povjerila taj zadatak Peteru Minuitu. Tijekom njegova sedamnaestogodišnjeg mandata na mjestu guvernera izgrađena je prva bolnica, zatvor i škola. Za zaštitu kolonije izgrađen je na njenom južnom rubu obrambeni zid koji je kasnije porušen, ali je ostavio trag u imenu ulice koja danas prolazi tim mjestom – Wall Street. Godine 1664. grad je osvojila Engleska i u čast kraljevog brata, vojvode od Yorka, preimenovala ga u Nueva York. 1673., tijekom trećeg englesko-nizozemskog rata, nizozemski kapetan Anthonio Colve zauzeo je grad i preimenovao ga u Nueva naranja, u čast Vilima III. Oranskog, ali su na kraju rata Nizozemci bili prisiljeni vratiti kontrolu nad gradom Englezima.

Godine 1776. tijekom Američkog rata za neovisnost, u gradu se kratko vrijeme nalazio stožer Georgea Washingtona. Nešto kasnije zauzeli su ga Britanci, pod čijom je vlašću bio sve do 1783. i britanskog priznanja američke neovisnosti. Od 1788. do 1790. Nueva York je bio glavni grad SAD-a, George Washington je ovdje 1789. prisegnuo kao prvi predsjednik. U gospodarski teškom poslijeratnom razdoblju utemeljena je 1792. Newyorška burza.

Prekretnica u povijesti grada bila je izgradnja kanala Erie godine 1825. Njime je Nueva York povezan sa sjevernoameričkim Velikim jezerima, una vez que es Srednjim zapadom y preko noći pretvorio se u najveću luku američke istočne obale. Sredinom 19. stoljeća započelo se s planiranjem velikog gradskog parka, nazvanog Central Park. Radovi su započeli 1858. i uglavnom završeni do 1866.

U drugoj polovici 19. stoljeća stalno raste y broj useljenika, Iraca, Talijana, Nijemaca, Hrvata i drugih koji dolaze u nadi za boljim životom. Međutim, većina ih puno godina ostaje u sirotinjskim četvrtima poput Five Pointsa ili Boweryja. Razmirice među doseljenicima povremeno prerastaju u nasilne sukobe, primjerice u pobuni oko novačenja, najgorim nemirima u povijesti grada.

Snažan rast uvjetovao je i promjene u upravljanju gradom: godine 1898. pet se četvrti (cinco distritos) – Manhattan, Brooklyn, Richmond (Staten Island), Queens i Bronx – dogovorno ujedinjuju u Veliki New York. Bronx je djelomice pripadao gradskom području New Yorka već od 1874., a Brooklyn je hacer ujedinjenja bio jedan od najvećih gradova u SAD-u. Ovih pet četvrti imaju i danas određeni stupanj samouprave, a njihovi stanovnici osjećaju pripadnost svom dijelu grada, često povezanu s etničkim podrijetlom.

U prvoj polovici 20. stoljeća grad je postao svjetsko industrijsko i trgovačko središte. Veliki burzovni bum tijekom "ludih dvadesetih" naglo je završio krahom burze na "crni utorak", 24. listopada 1929. Gospodarska kriza tridesetih godina teško je pogodila Nueva York, un nesposobna i korumpirana gradska uprava pod vodstvom gradonačelnika Jimmyja Walkera nije se, unato velikom zaduživanju, mogla nositi s problema. Stopa nezaposlenosti prešla je 25 posto, a ljudi su gubili ne samo radna mjesta nego i stanove pa su širom grada iznikla naselja straćara. Prekretnica je bio izbor gradonačelnika Fiorella LaGuardije koji je pokrenuo programme pomoći i javnih radova. U ovom su razdoblju izgrađeni i neki od poznatih newyorških nebodera, npr. Edificio Empire State Building i Chrysler.

Poslije drugog svjetskog rata i kratkog razdoblja optimizma stvari su ubrzo opet krenule nizbrdo. Pripadnici srednje klase iseljavali su se predgrađa, a i industrija je napuštala grad. Tijekom 1960-ih Nueva York su, kao y mnoge druge američke gradove, potresali rasni nemiri. U sedamdesetima je došlo do eksplozije kriminala, a 1975. je zbog loše fiskalne politike grad morao proglasiti stečaj (Bankrot New Yorka). Gradonačelnik Edward I. Koch uspio je vrijeme svog mandata (1978 – 1989) sanirati gradske financije. Wall Street je tijekom gospodarskog uzleta u osamdesetima povratio vodeću ulogu u financijskom svijetu. Novi newyorški gradonačelnik Rudolph Giuliani je 1990-ih politikom nulte tolerancije i jačanja policijskih snaga uspio drastično smanjiti stopu kriminala i vratiti gradu auru poželjnog mjesta za život.

Od 1. siječnja 2002. gradonačelnik Nueva Yorka je Michael Bloomberg (108. po redu). Haga clic aquí para ver los anuncios de Bloomberg y su biografía para ver la información de Bloomberg. Godine 2001. pobijedio je na izborima za gradonačelnika, naslijedivši Rudolfa Giulianija koji se nije mogao kandidirati za treći mandat. Kako bi izbjegao konkurentne demokratske predizbore (primarias) Bloomberg je promijenio stranačku pripadnost i postao republikanac.

Četiri godine poslije, Giuliani je ponovno imao Dinkinsa za protukandidata, ali ovaj je put bio uspješniji, a izbore je karakterizirala podjela po rasnim linijama. Dinkinsu nije pomogla ni potpora tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona. U prvom se mandatu (1994. – 1997.) usredotočio na smanjenje kriminaliteta te je povećanjem broja policajaca i politikom "nulte tolerancije", unatoč prigovorima o kršenju ljudskih prava, uspio postići smanjenje broja gotovo svih vrsta kaznenih djela. Godine 1997. ponovno je izabran s još većim brojem glasova.

U New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 kazališta, brojne robne kuće i oko 17,000 restaurarana. Na južnom i središnjem dijelu Manhattana prevladavaju neboderi; godine 1902. izgrađena trokutasta zgrada Flatiron je neslužbeno prvi svjetski neboder. Poznati su i zgrada Woolworth iz 1915., Edificio Chrysler iz 1930. u stilu art-decoa, te 1939. završeni kompleks zgrada Rockefellerovog centra u kojem se nalaze studiji TV-mreže NBC. Najviši neboder u graduó jedna od najposjećenijih svjetskih znamenitosti s 3.5 milijuna posjetitelja godišnje je Empire State Building, dovršen 1931.

Najpoznatiji vjerski objekti u gradu su: katolička Katedrala svetog Patrika dovršena 1879., tada najviša gradska građevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (San Juan el Divino) započeta 1892., Crkva svetog Trojstva u srcu Muro Streeta, Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, te Katedrala Armenske apostolske crkve.

Zaštitni znak Nueva Yorka je Kip slobode izgrađen 1886. na Otoku slobode (Isla de la Libertad, službeno dio države Nueva Jersey) južno od Manhattana. Poznate graevne su i glavni newyorški kolodvor, godine 1913. otvoreni Grand Central Terminal, Brooklynski most (Puente de Brooklyn) koji povezuje Manhattan s Brooklynom, poznata športska dvorana Madison Square Garden, te koncertna dvorana Carnegie Hall. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je sjedište Ujedinjenih naroda.

U znamenitosti grada ubrajaju se i stara stambena četvrt Brooklyn Heights, umjetnički Greenwich Village se conectó con Gradsko sveučilište New Yorka (Sveučilište Columbia nalazi se na sjeveru Manhattana) e hizo clic en Georgea Washingtona, te Ground Zero, mjesto na krajnjem južnom dijelu Manhattana na kojem su stajali tornjevi-blizanci Svjetskog trgovačkog centra. U newyorškoj luci nalazi se i Otok Ellis (Isla Ellis), ulazna kontrolna točka za brojne imigrante krajem 19. i početkom 20. stoljeća, danas muzej.

Najpoznatiji športski klubovi u New Yorku su New York Yankees i New York Mets (MLB liga), Nueva York Knicks i Brooklyn Nets (NBA liga), Nueva York Rangers i New York Islanders (NHL liga), New York Giants i New York Jets ( NFL liga), New York Liberty (WNBA liga) te Nueva York-Nueva Jersey Metrostars (Liga MLS). Popularni klubovi koji su prije igrali u New Yorku su New York Cosmos (NASL liga), New York Giants (danas San Francisco Giants) i Brooklyn Dodgers (danas Los Angeles Dodgers – MLB) te Brooklyn Americans (NHL)

banner